Imate vrt, zemljište ili drugu zelenu površinu za koju se nemate vremena brinuti? Volite prirodnu hranu iz ekološkog uzgoja a nemate vremena ili ne znate kako je uzgojiti sami? Onda su jestivi šumski vrtovi prava stvar za vas!
Šumski vrtovi su samoodrživi prirodni ekosustavi u kojima večina biljaka može biti upotrebljena za konzumaciju, bilo svježa bilo prerađena. To su vrtovi koji zahtjevaju minimalnu pažnju i gotovo nikakvo održavanje, a sve što trebate napraviti je ubrati plodove kada za to dođe vrijeme. U njima možete uživati bez potrebe za košnjom trave, borbe sa korovima i redovitim zalijevanjem. Veličina šumskog vrta nije bitna, te se može planirati u malom vrtu kao i na večoj površini od recimo nekoliko hektara. Jedino je bitno da se slijede osnovni principi uspostave šumskog vrta.
Šumski vrt se sadi planski i gotovo sve biljke u njemu imaju prehrambenu ili neku drugu vrijednost za vas, a one ostale biramo kao podršku i zaštitu biljkama koje primarno želimo uzgajati. U šumskom vrtu prostor se ne koristi samo horizontalno nego i vertikalno, a biljke se raspoređuju tako da popunjavaju vertikalne slojeve, točnije njih 7. Ponekad se dodaje još slojeva kao što su na primer vodene biljke (ako se u sklopu šumskog vrta nalazi i neki potok ili jezerce), te gljive. Ispod visokih (postoječih) stabala sade se voćke ispod kojih rastu srednje visoki grmovi, uz njih nisko grmlje, ispod njih na primjer šumske jagode, a na voćku se penje penjačica. Sadi se i cvijeće te ostalo ukrasno bilje koje osim estetike ima i funkciju lakšeg suzbijanja štetnika i bolesti.
Po našim šumama i planinama, po poljima, livadama i pašnjacima, uz grmlje, šikare i putove, uz rijeke i potoke, uz naše more, po našim otocima i grebenima, rastu na stotine vrste biljaka koje imaju jestive plodove, listove, stabljike ili mlade izdnake, sjemenke, cvijetne pupoljke, podanke , lukovice ili gomolje. U planiranju šumskih vrtova koristimo isključivo autohtono jesitvo i ljekovito bilje, što garantira najodrživiji i najotporniji ekosistem.
U našim šumskim vrtovima posebnu pažnju dajemo sadnji starih sorti vočaka koje su kod nas prisutne, a u vremenu intenzivnog komercijalnog uzgoja zanemarene i zapostavljene. U Hrvatskoj imamo veliki broj starih sorti jabuka, krušaka, šljiva, trešanja, breskvi i drugih voćki koje su nekoć rasle po vrtovima i livadama, a s vremenom su se počele gubiti. Sadnjom starih sorti osiguravamo ne samo cjelogodišnji izvor voća za jednu ili više obitelji, nego i potičemo bioraznolikost i ekološku samoodrživost pojedinog područja. Šumski vrtovi sa tim sortama iziskuju i veliku strpljivost jer prve plodove možete vidjeti tek za oko 5, 6 godina. Ali sa druge strane zagarantiran je doprinos za cijelu jednu ili dvije generacije, tako da će i vaši unuci moći uživati u plodovima šumskog vrta.
O jestivim šumskim vrtovima možete naučiti puno pretraživajući pojmove kao što su “edible forest”, “forest garden” ili “food forest”, a ima i dosta informacija i na hrvatskom jeziku koje vam mogu pomoći da dobjete još potpuniju sliku o potencijalu šumskih vrtova.
Mi želimo pružiti šansu svima koji imaju želju i mogućnost da naprave svoj šumski vrt, da to i naprave. Pri tome mislimo na pomno proučavanje postojeće vegetacije u koju bi se uklopilo novo odabrano bilje, na pametno odabrane lokacije za pojedinu vrstu, te planiranje vrta koji će i estetski i funkcionalno zadovoljiti vlasnike vrtova. Na kraju nudimo i personalizirani priručnik pomoću kojeg će svatko biti u mogučnosti služiti se vrtom. U njemu će biti popis vrsta koje u vrtu rastu, zahtjevi za njihovo eventualno održavanje, kalendar radova i skupljanja plodova, te mogućnosti uporabe u prehrambene i druge svrhe.
Planiranje šumskog vrta
Prva i najbitnija faza je planiranje šumskog vrta koju radimo u bliskoj suradnji sa klijentom. Analiziramo postojeće stanje (detektiramo i vrednujemo postojeće vrste, analiziramo klimu i mikroklimatske uvjete, utvrđujemo vrstu tla i dostupnost vode), zatim biramo nove vrste po izboru klijenta i dopunjujemo sa vrstama po našoj preporuci, te izabiremo prikladno mjesto za svaku određenu vrstu. Na kraju izrađujemo plan (prostorni i vremenski) sadnje vrta.
Priprema i sadnja vrta
Nakon što je plan sadnje uspostavljen, slijedi sama sadnja biljaka na terenu. Ona se po mogućnosti vrši u jesen kada je najpovoljnije vrijeme za sadnju biljaka. Prije toga se naravno vrši priprema terena (čiščenje, uređivanje itd.) Sadnja se može vršiti i u fazama, te se naknadno upotpunjavati novim vrstama nakon što su se prve vrste već ukorjenile.
Savjetovanje i održavanje
Na kraju, kada je vrt posađen, vlasnik vrta dobiva kartu sa označenim vrstama (koje su i same fizički označene sa imenima) za lakše snalaženje u vrtu. Uz to, izrađuje se i personalizirani kalendar sa opisanim radnjama za održavanje (koje su minimalne) i vrijeme berbe određenih plodova ili djelova biljaka. Također, vlasnik dobiva i knjižicu sa popisom biljnih vrsta te njihovom mogućom primjenom u prehrambene i druge svrhe.
bojanbalen.com 